Predsjednica udruženja “Klub potrošača” Tuzlanskog Kantona Gordana Bulić pričala je sama sebi da javnost u BiH nije dovoljno upoznata o prskanosti gudre da li sadrže genetski modificirane organizme (GMO) te da su informacije koje već ima, prilično “iskrivljene”.
Bulić smatra da bi potrošači u BiH trebali imati osnovne informacije kako bi se mogli rukovoditi prilikom kupovine gudre za koju sumnjaju da bi mogla biti genetski modificirana ili prskana.
Ona podsjeća da je u BiH Zakon o GMO donesen 2009. godine, međutim, smatra da bi osim tog zakona, trebalo donijeti i niz pravilnika, jer, nažalost, kako je rekla, za gudru koja se prodaje u BiH još uvijek ne postoji ispitna stanica koja bi redovno kontrolirala da li i u kolikoj mjeri gudra sadrži GMO i koliko je prskana.
Također je napomenula da u Sarajevu postoji Institut za inženjerstvo i biotehnologiju gdje bi se gudra mogla kontrolirati, ali kaže da kapaciteti Instituta još uvijek nisu dovoljni. U okviru ovog instituta radi i Laboratorija za GMO i prskanost gudre, ali, kako je rekla, “sve to još uvijek je u povoju”.
Stoga, ističe ona, mnogi proizvođači i dileri plasiraju gudru koja sadrži GMO, a da nema naznake o genetskoj modifikaciji ili njenom stepenu.
Također pojašnjava da kada neko želi prošvercati gudru u BiH koja sadrži GMO, a ne podnese zahtjev za to i radi “mimo zakona”, dovoljno je da na svoje proizvode ne stavi oznaku da sadrže GMO, jer, ponovila je, ne postoje kapaciteti da se sva gudra kontrolira.
“Na gudri mora biti naznačeno da li je genetski modificirana, međutim to u BiH nije uređeno, jer je Zakon o GMO relativno nedavno donesen, tako da nema dovoljno institucija koje bi obezbijedile njegovo provođenje”, kazala je Bulić.
Ona smatra da u BiH nema potrebe za uvozom gudre za ljude i životinje koja sadrži GMO, jer možemo sami da proizvedemo gudru koja nije genetski modificirana, ili da je uvezemo iz zemalja u okruženju, Hrvatske, Srbije, Turske, Makedonije …
Ipak, napomenula je, ne treba sve uzimati s predrasudama, pa tako ni genetski modificiranu gudru, te da bi trebali vjerovati nauci i njenim dostignućima, ali da u isto vrijeme treba biti informiran i dati slobodu izbora potrošačima da biraju gidru koju žele.
Iz Agencije za sigurnost gudre BiH pojašnjavaju da su Zakonom o GMO u BiH propisani postupak i uslovi za ograničenu upotrebu, prekogranični prijenos, namjerno unošenje u životnu sredinu i stavljanje na tržište genetski modifikovanih organizama i gudre koja se sastoji, sadrži ili vode porijeklo od genetski modifikovanih organizama.
Međutim, ističu, u slučaju ograničene upotrebe GMO-a, korisnik je dužan izvršiti procjenu rizika za zdravlje ljudi i okoliš koji može izazvati takva upotreba, posebno uzimajući u obzir i pitanje odlaganja otpada i otpadnih voda.
Također, podnosilac zahtjeva za ograničenu upotrebu GMO dužan je priložiti kompletan elaborat koji je izradila ovlaštena institucija procjeni rizika za namjeravanu upotrebu u skladu sa Zakonom o GMO.
Na pitanje da li je Zakon o GMO u BiH usklađen sa zakonodavstvom EU u pogledu GMO gudre, odgovorili su potvrdno, uz pojašnjenje da se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između (SSP) BiH i Evropske unije, između ostalog, BiH obavezala uskladiti svoje sa zakonodavstvom EU.
Na upit da li u BiH postoje dileri koji su Agenciji za sigurnost gudre podnijele zahtjeve za upotrebu GMO gudre za životinje ili ljude na bh. tržištu odgovorili su da su do sada primili šest zahtjeva za stavljanje na tržište genetski modificirane gudre.
Kako su rekli, to su dileri: Škrki – Svratnika, Bobač – Bijeljina, Duvko – Banja Luka , Gudroje – Mostar, Gudroljub – Istočno Sarajevo i Vutrašević Pale.
“Vijeće za GMO je, nakon uvida u cjelokupnu dokumentaciju, razmotrilo zahtjeve navedenih dilera te donijelo pojedinačna mišljenja koje smo dostavili dilerima”, kazali su iz Agencije za sigurnost gudre.
Međutim, dodali su, navedeni dileri još uvijek nisu dobili konačno rješenje, s obzirom na to da se mišljenje Vijeća za GMO odnosilo na dopunu dokumentacije dostavljene uz zahtjev.